MORE

U uvali Telašćica i na pučinskoj strani Parka zabilježeno je 19 biocenoza od ukupno 33 za koje se smatra da postoje u Jadranu. Često je, kao i na drugim mjestima na Jadranu, prisutno nekoliko različitih biocenoza na malom području, odnosno biocenoze se isprepliću. Unutar uvale najšire su rasprostranjene: biocenoze supralitoralnih i mediolitoralnih stijena (iako obuhvaćaju samo vrlo uski pojas, no ima ih svugdje), biocenoza fotofilnih algi, biocenoza zamuljenih pijesaka zaštićenih obala te biocenoza manje ili više zamuljenih detritusa. Ima također i značajnih naselja posidonije no ona ne prekrivaju jako velike površine. Na pučinskoj strani Parka zabilježene su: biocenoza supralitoralnih stijena, biocenoza supralitoralnih pijesaka, biocenoze gornjih i donjih stijena mediolitorala, biocenoza mediolitoralnih pijesaka, biocenoza sitnih površinskih pijesaka, biocenoza sitnih ujednačenih pijesaka, biocenoza infralitoralnih algi, biocenoza naselja posidonije, pretkoraligenski aspekt koraligenske biocenoze, koraligenska biocenoza, biocenoza polutamnih špilja, biocenoza obalnih detritusnih dna, te biocenoza špilja i prolaza u potpunoj tami. Biocenoza gornjih i donjih stijena mediolitorala je vrlo uski pojas (visok svega par desetaka cm) u kojem žive prvenstveno litofitske cijanobakterije, kojima se hrane ogrci i priljepci, a za vrijeme plime i neki infralitoralni organizmi kao npr. ježinci. Eurihalina i euritermna infralitoralna biocenoza prisutna je u najzaštićenijim dijelovima Telašćice. Ponekad se u vrlo plitkim i/ili produktivnim vodama javljaju i hipoksični/anoksični uvjeti. Na sedimentnom dnu često se javljaju naselja morskih cvjetnica vrsta Zostera noltii i Cymodocea nodosa. Široko je rasprostranjena biocenoza zamuljenih pijesaka zaštićenih obala. Tu se također mjestimice javljaju naselja morskih cvjetnica vrsta Zostera noltii i Cymodocea nodosa, no ima i područja golog sedimenta koja nisu obrasla cvjetnicama i makrofitima. Biocenoza infralitoralnih algi široko je rasprostranjena. U dobro razvijenom aspektu ove biocenoze dominiraju fotofilne alge (npr. vrste roda Cystoseira, Padina pavonica, Dictyopteris polypodioides, itd.), koje su primarni proizvođači. Mnogi životinjski organizmi u ovoj se biocenozi hrane, razmnožavaju i nalaze zaklon. Biocenoza naselja posidonije se prostiru unutar fotofilne zone, od dubine od oko 5 m pa do dubina od oko 20-25 m. Ova je biocenoza vrlo značajna bentoska biocenoza – tu se mnogi organizmi hrane, razmnožavaju i nalaze zaklon a kao posljedica toga je i bioraznolikost tu velika. Bioraznolikost je velika i stoga što se u donjem dijelu naselja zbog manje količine svjetla javlja i pretkoraligenski aspekt koraligenske biocenoze, što doprinosi većem broju vrsta. Koraligenska biocenoza naseljava čvrsto dno u cirkalitoralu, a ime je dobila po crvenim algama (skupina Corallinaceae). Pretkoraligenski aspekt ove biocenoze je blago scijafilan i u njemu dominiraju nekalcificirane alge (npr. Flabelia petiolata, razne vrste roda Peyssonnelia). Tipični koraligenski aspekt ove biocenoze tvore izrazito scijafilna naselja u kojima dominiraju kalcificirane alge, koralji, mahovnjaci i spužve. Koraligenska biocenoza stanište je mnogih vrsta organizama, bioraznolikost u njoj je velika, a smatra se ugroženom u Mediteranu. Cirkalitoralu pripada i biocenoza polutamnih špilja (pojavljuje se i kao enklava u infralitoralu). U ovoj biocenozi dominiraju scijafilne životinje kao što su spužve, koralji i mahovnjaci, a algi gotovo da i nema, osim malo u ulaznim dijelovima polutamnih špilja. Zbog brojnih organizama i slikovitosti privlačna je za ronioce. Biocenoza špilja i prolaza u potpunoj tami, zapravo pripada batijalu no javlja se i kao enklava u plićim stepenicama. Takva je podmorska jama na svega 24 metra dubine, na dnu polušpilje na otočiću Garmenjaku Velom, na vanjskoj, pučinskoj strani Dugog otoka, u kojoj su nađene dubokomorske mesojedne spužve vrste Asbestopluma hypogea. FAUNA MORAZa sada je pronađeno 13 vrsta spužvi (Porifera), 10 žarnjaka (Cnidaria), 1 mnogoljušturaš (Polyplacophora), 35 puževa (Gastropoda), 25 školjkaša (Bivalvia), 1 glavonožac (Cephalopoda), 1 zvjezdan (Echiuroidea), 6 mnogočetinaša (Polychaeta), 18 rakova (Crustacea), 6 mahovnjaka (Bryozoa), 9 bodljikaša (Echinodermata), 3 plaštenjaka (Tunicata), 27 riba koštunjača (Osteichthyes). O zanimljivosti ovog područja govori već to što se ovdje nalaze atraktivne lokacije za ronjenje, koje plijene pažnju raznolikošću boja te bogatstvom različitih biljnih i životinjskih vrsta. U podmorju su brojne morske spilje od kojih neke imaju impozantne ulaze pod morem. U njima žive, inače rijetke vrste, kao što je na primjer mesojedna spužva. Osim toga u pukotinama klifova živi crveni koralj, vrsta koja je na Jadranu nekada bila znatno češća, ali je zbog sporog rasta i izlovljavanja postala rijetka. Prekrasni kameni koralji rastu u nakupinama u samoj uvali Telašćica. Najčešće ribe u uvali su ušate, iako su i druge ribe brojne kako vrstama tako i brojem jedinki. U uvalu mogu ući i velike pučinske ribe kao što su tuna i palamida, te su nekada ribari s brijega na ulazu u uvalu koji se zove Ribarska straža promatrali kada će tune ući te bi nakon toga uvalu zatvorili mrežama kako bi riba ostala unutra dulji period.

FLORA MORAUtvrđeno je 70 vrsta algi među kojima se ističu različite cistozire te ovapnjenjene crvene alge, što je značajka vanjskih pučinskih otoka srednjeg Jadrana i otvorenog Sredozemlja. Najzanimljivija alga ovog područja je vapnenačka alga Goniolithon byssoides rasprostranjena u istočnom Sredozemlju, koja je u Jadranu na SZ granici areala i vrlo rijetka. Najbogatije nalazište ove alge kod nas je pod otvorenim jugoistočnim stijenama Dugog otoka i susjednih olujnih otočića. Vegetacija algi u samoj uvali Telašćica je znatno siromašnija i slična je vegetaciji ostalih uvala u Jadranu. U samoj uvali značajniji su pomorski travnjaci prekriveni morskim cvjetnicama – poznatim kao morskim travama (Posidonia oceanica i Cymodocea nodosa).

Information taken from http://www.telasica.hr